Bronhijalna astma kod dece i odraslih
Bronhijalna astma kod dece i odraslih je danas ozbiljan, globalni zdravstveni problem. Pet do 10% osoba svih uzrasta pati od ovog hroničnog poremećaja disajnih puteva.
Alergije su snažno povezane s astmom i drugim respiratornim bolestima kao što su hronični sinusitis, infekcije srednjeg uha i polipi u nosu.
Astma kod dece i astma kod odraslih osoba manifestuje se istim simptomima, i obe imaju slične tretmane, međutim, deca s astmom se suočavaju s različitim izazovima.
Mnogi slučajevi astme kod dece i odraslih potiču od alergija.
Zapravo, alergijska astma spada u najčešće tipove astme.
Alergeni su materije koje mogu izazvati imunološku reakciju kod osoba osetljivih na njih. Astma je povezana s mastocitima, eozinofilima i T limfocitima.
Histamin uzrokuje začepljenost nosa ili povećanu sekreciju iz nosa, često kijanje, otežano disanje, otok lica, hroničan umor, itd.
Do jedne trećine dece alergično je na plesan, samo je alergija na polen češća.
Eozinofili su tip belih krvnih ćelija povezanih s alergijskim bolestima. T limfociti su takođe bele krvne ćelije povezane s alergijom i upalom.
Ove ćelije, zajedno s drugim ćelijama, učestvuju u razvoju upale disajnih puteva kod astme, što doprinosi hiperreaktivnosti disajnih puteva, ograničenjima protoka vazduha, respiratornim simptomima i hroničnom bolešću.
Kod pojedinih osoba, upala uzrokuje osećaj stezanja u grudima i pomankanje daha koji se često javlja noću, kao kod noćne astme, ili u ranim jutarnjim satima. Drugi osećaju samo simptome kada vežbaju, kao kod astme izazvane vežbanjem.
Zbog upale, hiperreaktivnost disajnih puteva javlja se kao rezultat specifičnih pokretača.
BESPLATNA e-knjiga
Prirodni lekovi za Astmu
PUMPICE I INHALATOR SMO IZBACILI
Kada je imala 5 godina, dok je bila kod bake i deke dobila je gušenje, pa je hitno prebačena iz beranske bolnice u dečju kliniku u Podgorici.
Tada je otkrivena astma.
Slučajno sam na internetu naišla na Vašu stranicu Primarna medicina, videla sam da hvale vaše proizvode, pa sam tako odlučila da i ja probam PRIMED 2.
Posle prvog pakovanja pluća su joj bila čista!
Otišli smo na pregled, doktorica je bila u čudu, jer nije čula uobičajeno škripanje u grudima.
Pokretači bronhijalne astme kod dece i odraslih mogu biti:
- Infekcije poput prehlade, gripa ili upale pluća
- Alergeni kao što su hrana, polen, plesan ili buđ, grinje i prašina
- Vežba
- Zagađenje vazduha i toksini
- Pušenje i dim
- Vreme, posebno ekstremne promene temperature
- Lekovi (kao što su aspirin, NSAID i beta-blokatori)
- Aditivi za hranu
- Emocionalni stres i anksioznost
- Parfemi
Znaci i simptomi bronhijalne astme kod dece i odraslih
Jedan ili više znakova i simptoma ukazuju na bronhijalnu astmu:
- Pomanjkanje daha
- Stezanje u grudima
- Malaksalost
- Znojenje
- Teško i ubrzano disanje
- Prekomerno kašljanje ili noćni kašalj
Deca s dijagnozom astme imaju povremene simptome. Alergeni mogu izazvati napad astme; deca su tipično osetljivija na alergene i sklona napadu astme, jer se njihova tela još uvek razvijaju.
Tokom puberteta simptomi astme mogu gotovo potpuno nestati ili su manje izraženi, međutim mogu se ponavljati kasnije u životu.
Kod odraslih, simptomi su obično uporni i često se zahteva dnevno lečenje kako bi se simptomi astme kontrolisali.
Kod odraslih osoba koje razviju astmu, žene imaju veću verovatnoću da razviju astmu nekon dvadeset godina starosti, a gojaznost povećava rizik od daljeg razvoja bolesti.
Smrt nastala usled napada astme je retka i uglavnom se pojavljuje kod odraslih starijih od 65 godina.
Dijagnostika bronhijalne astme
Kako bi dijagnostikovali bronhijalnu astmu važno je da opišete znakove i simptome tokom lekarskog pregleda, pa i to kada se oni javljaju, kako bi lekar lakše dao dijagnozu.
Lekar će uraditi razne testove za astmu, koji mogu uključivati:
1. Spirometriju: Spirometrija spada u najznačajniji test za merenje disajne funkcije preko aparata koji se naziva spirometar.
Sa aparatom ste povezani preko plastičnog “usnika” cevi dok vam medicinska sestra objašnjava šta da činite; prvo dišete normalno, zatim lagano izduvavate sav vazduh iz pluća, i na kraju udahnete punim plućima i svom silinom izduvate sav vazduh iz pluća.
Aparat potom meri protok vazduha.
2. Peak flow metar ili merač vršnog protoka: Merač vršnog protoka je najjednostavniji test za praćenje astme, koji se koristi u kućnim uslovima, a meri koliko brzo možete izbaciti vazduh iz pluća.
3. Snimak pluća: Vaš lekar može zatražiti standardni snimak pluća kako bi isključio druge bolesti koje mogu uzrokovati slične simptome.
Pogledajte VIDEO: 14 prirodnih načina da ublažite napade astme
Lečenje bronhijalne astme kod dece i odraslih
Bronhijalna astma je hronična upalna bolest, a cilj lečenja je kontrolisati simptome bolesti, efikasno i trajno.
U savremenoj medicine preporučuje se upotreba inhalatora i raznih raspršivača, koji se raspršuju putem usta ili nosa, kako bi oboleli lakše došli do vazduha.
Dugotrajno lečenje s inhaliranim kortikosteroidima osnov je lečenja astme, uz preventivne mere i edukaciju pacijenata. Bronhodilatatori se koriste za brzo simptomatsko ublažavanje akutnih napada.
Ponavljajuća epizoda akutne kratkoće daha, obično se javljaju noću ili u ranim jutarnjim satima, i glavna su manifestacija bronhijalne astme. Daljni simptomi uključuju kašalj, teško disanje i osećaj zategnutosti u grudima.
Astmatični simptomi često se javljaju i nakon fizičke aktivnosti.
Ta činjenica je integrisana u definiciju bronhijalne astme, koja je sada definisana kao hronična upalna bolest disajnih puteva karakterističnom bronhijalnom hiperreaktivnošću i promenljivim stepenom opstrukcije disajnih puteva.
Uzrok bronhijalne astme kod dece
U detinjstvu, bronhijalna astma je obično uzrokovana alergijama; s druge strane, kod 30% do 50% odraslih osoba s astmom, ne može se identifikovati alergija, barem ne sa standardnim tehnikama.
Nealergijska astma kod odraslih može se pojaviti, na primer, nakon virusne infekcije donjeg respiratornog trakta. Virusne infekcije mogu podstaći razvoj alergijske senzibilizacije.
Astma može odražavati istovremenu prisutnost sinusitisa, nazalne polipoze i netoleranciju na acetilsalicilnu kiselinu (ASA) ili srodne nesteroidne protivupalne lekove (NSAID); to je takozvani Samterov sindrom.
Akutno pogoršanje astme može se pojaviti u bilo kojem trenutku bez ikakvih simptoma i nezavisno od prethodne ozbiljnosti bolesti. Bronhijalna opstrukcija tokom akutnog napada može napredovati, polako ili brzo, do opasne po život.
Konačna krajnja tačka upravljanja astmom je postizanje najboljeg mogućeg kvaliteta života, i to uključuje:
- Neograničenost fizičkog, emocionalnog ili intelektualnog razvoja u detinjstvu i mladosti
- Izostanak simptoma i napada astme
- Normalne ili najbolje moguće fizičke i društvene aktivnosti u svakodnevnom životu
- Najbolja moguća plućna funkcija
- Nefarmakološka obrada.
Budite uvek na oprezu.
Ako vam tokom napada astme lekovi ne pomognu odmah, važno je da se obratite lekaru, budući da napadi astme ponekad mogu biti kobni.
Takođe, tokom godina ukoliko dovoljno ne kontrolišete astmu može doći do hroničnih ožiljaka pluća i na kraju dovesti vas do invaliditeta.
Jedini način da se to spreči jeste da vodite računa o simptomima i savetima lekara.
KAKO VAM SE DOPAO ČLANAK?
Podelite sa nama Vaša iskustva!