Grom glavobolja
Grom glavobolja se može opisati kao vrlo iznenadna i intenzivna bol u glavi koja je praćena mučninom i povraćanjem.
Karakteriše je činjenica da dostiže svoj maksimalni intenzitet u vrlo kratkom vremenu, što je obično 60 sekundi, do nekoliko minuta, ali i manje.
Nakon prestanka, obično se ne ponavlja u narednih nekoliko nedelja ili meseci, ali zbog jakog bola pacijenti su veoma uplašeni od ponovnog javljanja takvog bola.
Ako se ne leče, grom glavobolje mogu biti opasne, pa čak i potencijalno fatalne. To je zato što često signaliziraju vrlo ozbiljne osnovne probleme kao što su krvarenje ili krvarenje u mozgu. Na sreću, oni se smatraju relativno retkim medicinskim stanjem.
Simptomi grom glavobolje
Postoji niz simptoma koji mogu upućivati na to da osoba pati od ove bolesti, pa je u vašem interesu potražiti hitnu medicinsku pomoć ako ikada osetite bilo koji od spomenutih povezanih simptoma.
Pojava bola obično je kratkog trajanja.
Simptomi grom glavobolje uključuju:
- Iznenadna bol u lobanjskom i vratnim predelima koja naizgled dolaze niotkuda
- Intenzivna glavobolja, često opisana kao najgora ikad doživljena
- Promene vida
- Mučnina
- Povraćanje
- Temperatura
- Napadi
DEMIGRA KAPSULE ZA PREVENCIJU GLAVOBOLJE I MIGRENE
Sinergističkim delovanjem ekstrakta povratića (0,3% partenolida) i đumbira (5% džindžerola), kao i magnezijum (57,9 mg čistog magnezijuma u formi magnezijum citarata) postiže se maksimalan efekat.
Potencijalni uzroci grom glavobolje
Nema očiglednog uzroka za neke grom glavobolje.
U drugim slučajevima, razni potencijalni opasni uzroci mogu biti odgovorni, uključujući:
- Krvarenje (subarahnoidno krvarenje)
- Izlivanje cerebrospinalne tečnosti
- Smrt tkiva ili krvarenje u hipofizi
- Krvni ugrušak u mozgu
- Jako povišen krvni pritisak (hipertenzivna kriza)
- Infekcija poput meningitisa ili encefalitisa
- Moždani udar
Jedan od najčešćih uzroka je subarahnoidno krvarenje ili krvarenje u mozgu. Ako je krvarenje rezultat aneurizme i ne identifikuje se i brzo ne leči, može dovesti do drugih stanja ili komplikacija, poput moždanog udara.
Lečenje se sastoji u najstrožem mirovanju, što znači da bolesnik ne sme da ustaje ni zbog fizioloških potreba. Takođe je veoma važna kontrola krvnog pritiska.
Ostali mogući uzroci mogu uključivati:
- Napukla ili oštećena krvna žila u mozgu
- Trauma mozga ili druge povrede kranija
- Upale krvnih sudova u vašem mozgu
- Moždani udar uzrokovan blokadom krvnih sudova
- Moždani udar uzrokovan krvarenjem, poznat i kao hemoragični moždani udar
Nisu sve ove vrste glavobolje uzrokovane fizičkim problamima. To se stanje može ponekad dogoditi zbog idiopatskog benignog poremećaja ponavljajuće glavobolje; jednostavnije rečeno, javljaju se kao sekundarna glavobolja.
U tom slučaju, stanje možda neće biti opasno po život, a može ga prouzrokovati ili pokrenuti sledeće:
- Seksualna aktivnost
- Fizički napor
- Dosadašnja povreda
- Traumatično iskustvo
Ponekad migrene možemo pomešati sa grom glavoboljom zbog sličnosti simptoma, ali postoje i mnogobrojne razlike između njih kojih bi trebali biti svesni kako bi izbegli nepotrebnu paniku ili zablude.
Prvo, važno je napomenuti, da je uobičajeno da su ljudi koji dožive takvu bol imali i česte migrene u prošlosti. Ako ste jedan od njih, preporučljivo je da vodite evidenciju vaše istorije bolesti kako bi lakše utvrdili bilo koja potencijalno povezana stanja u budućnosti.
Drugo, najočiglednija razlika između migrene i grom glavobolje je ozbiljnost bola. Grom glavobolja se često opisuje kao najintenzivnija i najteža glavobolja ikad proživljena.
Grom glavobolja osim toga može biti i mnogo opasnija od migrene. Zbog toga je važno da odmah potražite lekarsku pomoć ako sumnjate da ste je upravo doživeli.
Ukoliko imate iskustva, koja ste već proživeli od ove glavobolje, moćićete da procenite težinu simptoma i da znate kada je potrebno da potražite lekarsku pomoć. Ako pak osetite bilo kakvu ozbiljnu ili trajnu bol, bez oklevanja pozovite svog lekara i upoznajte ga sa čime se susrećete.
Pa kako izgleda grom glavobolja?
Kao što smo spomenuli, ta se patnja ponekad opisuje kao najgora bol u glavi koju možete osetiti. Bol vas često iznenadi i naizgled dolazi niotkuda bez jasnih znakova upozorenja.
Za razliku od drugih sličnih tegoba kod kojih bol proživljavate satima, ovo stanje obično dostiže svoj maksimalni intenzitet unutar prvih 60 sekundi i obično traje manje od 5 minuta.
Iako bol kratko traje, ponekad je toliko jaka da vas može imobilisati i čak rezultovati gubitkom svesti. Zbog njene nagle prirode, imate malo vremena da prepoznate simptome i potražite brzu pomoć u slučaju da vam je ona potrebna.
Lečenje grom glavobolje
Pre nego što dođe do bilo kakvog lečenja glavobolje, prvo se mora utvrditi uzrok stanja.
Lekari će obično izvršiti CT pretragu kako bi procenili i utvrdili mogući uzrok bola. To je savremena metoda ispitivanja koja se koristi da bi se dobile informacije o organima, kao što su pankreas, jetra, nadbubrežne žlezde, pluća, srce, krvni sudovi, abdominalna šupljina, kosti /posebno kičma/ i kičmena moždina.
Slika dobijena tomografijom (CT) je matematička, sa ogromnim brojem informacija. Kod pregleda glave i vrata uz pomoć ove pretrage mogu se otkriti tumori, deformiteti, povrede i druge promene u moždanim strukturama, kao i krvnim sudovima.
U većini slučajeva CT pregled će biti dovoljan da otkrijete problem. Međutim, u nekim će slučajevima možda trebate opsežnija ispitivanja kako biste procenili problem.
Neki od ovih testova uključuju:
- Ispitivanje magnetskom rezonancom (MRI) koji će omogućiti vašem lekaru da precizno proceni unutrašnju strukturu vašeg mozga. To je veoma moćno sredstvo u dijagnostici mnogih oboljenja.
Pregled magnetnom rezonancom je bezbolan i potpuno bezbedan za pacijenta. Za pregled nije potrebna nikakva priprema, osim što je neophodno da se pacijent ne pomera za vreme samog pregleda.
Za većinu pregleda dovoljno je nekih petnaestak minuta, s tim da ukoliko pacijent oseti neprijatnost bilo koje vrste ispitivanje se može odmah prekinuti.
- Ispitivanje magnetnom rezonancom angiografijom (MRA) za procenu protoka krvi u vašem mozgu.
MR angiografija se koristi u cilju ispitivanja krvnih sudova određenih regija tela, kao npr. mozga, vrata, grudnog koša, srca, stomaka, male karlice, nogu i stopala, ruku i šaka.
Tokom snimanja biće potrebno da najveći deo vremena budete mirni kako bi slike bile jasne.
- Lumbalnu punkciju koja uključuje izdvajanje krvne tečnosti iz vaše kičmene moždine.
Lumbalna punkcija je korisna za identifikaciju infekcije. Kod sumnje na subarahnoidno krvarenje važno je uraditi lumbalnu punkciju kako bi se otkrila eventualna krv ili ksantohromija.
Nakon što je utvrđen uzrok, na raspolaganju je niz mogućih tretmana uključujući:
- Hirurgija za popravljanje blokade ili napuknuća i vraćanje protoka krvi u oštećena mesta
- Lekovi za krvni pritisak
- Lekovi protiv bolova koji pomažu ljudima koji osećaju glavobolju bez određenog uzroka
Oko 75% glavobolje smatra se primarnom glavoboljom. Ova se vrsta pripisuje strukturama bola unutar mozga.
Ponekad strukture postanu preaktivne ili ne rade i to dovodi do poremećaja bola u mozgu bez osnovnog stanja. Obično pogađa mlađe ljude, a povezano je s fizičkim okidačima kao što su kašalj, vežbanje, seksualna aktivnost.
Primarni udar takođe može biti uzrokovan hemijskim neravnotežama u mozgu ili čak naslednim faktorima. Slično tome, mogu ih pokrenuti i životni uzročnici kao što su stres, određena hrana, određeni sastojci, promene u načinu spavanja ili gubitak sna, itd.
Saveti
Nisu poznati preventivni lekovi. Preporučuje se odmor u krevetu, jer vežbanje, anksioznost i seksualna aktivnost mogu podstaknuti grom glavobolju. Određeni lekovi se ne smeju koristiti za lečenje, uključujući glukokortikoide i druge lekove protiv migrene, koji podstiču sužavanje moždanih arterija i mogu pogoršati situaciju.
Preostalih 25% nastaje zbog osnovnih uzroka ili bolesti koje aktiviraju senzore bola u mozgu. Stoga sekundarna glavobolja može biti ozbiljna, a ponekad čak i opasna po život ukoliko se odmah ne leči.
Neki od uzroka sekundarnih glavobolja uključuju grč u mozgu, aneurizme mozga, krvne ugruške, slomljene ili oštećene krvne sudove u mozgu, potres mozga, kao i druge fizičke povrede, itd.
Kao što vidite, kada se pojave u sekundarnom obliku, mogu predstavljati veću neposrednu opasnost od primarne glavobolje. Pre nego što donesete bilo kakve zaključke o svojoj glavobolji, posavjetujte se s lekarom kako bi dobili tačnu dijagnozu. Jednom kada stručnjak utvrdi što se dogodilo, moći će osmisliti odgovarajući plan lečenja.
Ako verujete da doživljavate ovu neugodnu bol, važno je da ostanete mirni. Sreća bol obično ne traje jako dugo i brzo nestaje. Čim ste u mogućnosti da kontaktirate ili pronađete nekoga u blizini, javite da vam je potrebna medicinska pomoć. To je posebno važno ako vas bol čini posebno slabim i onemogućuje vam normalno funkcioniranje.
Ne koristite automobile, ne pokušavajte se nigde voziti, jer može doći do gubitka svesti nakon što ste doživeli takvu vrstu glavobolje.
Ako je potrebno da odete do lekara, nikako nije preporučljivo da to sami uradite, zamolite prijatelja ili člana svoje porodice, ili naprosto komšiju da vas odveze do lekara. Ako pak to nije opcija, pozovite hitnu pomoć.
Grom glavobolja koja bi mogla biti znak moždanog udara
Moždani udari nastaju kao posledica prekida protoka krvi u mozak i oko njega. Postoje dve glavne vrste moždanog udara, a to su ishemijski moždani i hemoragični moždani udari.
Ishemijski moždani udar, koji je posledica zapušenja krvnog suda, značajno je učestaliji i javlja se kod 75 – 85 odsto bolesnika.
Do zapušenja krvnog suda mozga dolazi usled nastanka tromba, ugruška krvi, na mestu oštećenog, najčešće aterosklerotičnog krvnog suda. Trombotska masa može da dospe iz udaljenijih delova tela, putem krvi, odnosno cirkulacijom krvi, najčešće iz srca ili velikih krvnih sudova vrata i da zapuši krvne sudove koji hrane različite delove mozga.
Bilo da je reč o zapušenju ili pucanju krvnog suda u mozgu, onemogućeno je dopremanje krvlju kiseonika i šećera u nervne ćelije. Budući one već posle nekoliko minuta gube svoju funkciju, umiru, gubitak nervnih ćelija znači i gubitak funkcija za koju su te ćelije zadužene.
To kod obolelog dovodi do invaliditeta različitog stepena.
Iako ređi od ishemijskog moždanog udara, hemoragijski moždani udar nastaje kada krvni sud u mozgu pukne uzrokujući krvarenje u mozgu ili oko njega.
Visoki krvni pritisak najčešći je faktor rizika za hemoragijske moždane udare. Sniženjem krvnog pritiska značajno se smanjuju šanse za dobijanje moždanog udara.
Brojni su uzroci visokog krvnog pritiska:
- gojaznost
- pušenje
- unos prekomerne količine alkohola
- nedostatak fizičke aktivnosti
- stres koji može dovesti do katkotrajnog porasta krvnog pritiska
Zbog svoje slične prirode, grom glavobolja bi mogla biti znak upozorenja za moždani udar. Dakle, sve dok se ne dobije tačna dijagnoza, lečenje tog stanja je veoma oprezno.
Nikako nisu sve grom glavobolje opasne ili opasne po život. Jednostavno morate imati na umu simptome i uzroke ovog problema, jer možda patite od nečeg ozbiljnijeg što je opasno ako se ne leči ili naprosto konstantno zanemaruje.
Pametno je ne zanemariti ovo stanje ili bilo koje druge ozbiljne tegobe koje utiču na mozak. Potražite stručnu pomoć što je pre moguće.
Na kraju krajeva, sigurno želite izbeći daljnju štetu ili negativne uticaje koji bi mogli nastati kao rezultat toga da se stanje ne leči.
Priprema za odlazak kod lekara
Grom glavobolje često se dijagnostifikuju u hitnoj službi. Međutim, ako nazovete da zakažete sastanak sa svojim lekarom, možda ćete biti odmah upućeni kod neurologa.
Ako imate vremena za pripremu za sastanak, evo nekoliko informacija koje će vam pomoći da se pripremite.
Napravite popis:
- Simptoma, uključujući one koji se mogu činiti nepovezanima sa vašom glavoboljom i vremenom kada su počeli
- Ključnih ličnih podataka, uključujući velike stresove, nedavne životne promene i istoriju bolesti
- Svih lekova, vitamina i ostalih dodataka ishrani koje uzimate, uključujući količine
Glavobolje, u najvećem broju slučajeva, nisu znak ozbiljnih oboljenja, ali ponekad glavobolja može biti prvi, vodeći znak za neko od težih oboljenja. Stoga je potrebno uvek da se najpre obratite lekaru.
KAKO VAM SE DOPAO ČLANAK?
Podelite sa nama Vaša iskustva!