Koje su normalne vrednosti holesterola i triglicerida u krvi

Normalne vrednosti holesterola i triglicerida

Statičan način života kakav vodimo danas, doveo je do sve češćeg porasta vrednosti holesterola i triglicerida u krvi.

Međutim, nije samo statičnost razlog porasta vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, već i nezdrava ishrana i nezdrav način života uopšte.

Ovakav porast se beleži čak i kod mlađe populacije, gde je sve više gojaznih sa čestim problemima što se tiče povećanja nivoa šećera i masti u krvi, što kasnije dovodi do raznih oboljenja.

Ovo je jako ozbiljna tema o kojoj ljudi treba da znaju osnovne stvari kako bi mogli što bolje da izbegnu, odnosno preveniraju bolesti, ili ako već imaju povećane nivoe masti u krvi, kako da to promene.

Iz navedenih razloga, ljudska populacija treba biti upoznata sa načinom merenja masnoća u krvi, koji su faktori koji izazivaju njihov porast, koje su normalne vrednosti holesterola i triglicerida, šta je LDL holesterol, šta HDL holesterol, šta je ukupni holesterol, a šta su trigliceridi.

Takođe, treba znati da li i kakva razlika postoji kod odraslih i dece što se tiče vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, i kako biste trebali da promenite način na koji vodite život.

Šta je holesterol?

Holesterol je voskasta supstanca poput masti i on se nalazi u svim ćelijama čovekovog organizma.

Jetra je organ koja proizvodi holesterol, ali sem toga holesterol unosimo i iz spoljašnje sredine putem hrane koju konzumiramo, kao što je na primer meso, mleko i mlečni proizvodi.

Holesterol je neophodan za funkcionisanje organizma, međutim ako ga ima više nego što bi trebalo može biti jako opasan po zdravlje.

Lipidni status (holesterol i trigliceridi) u krvi trebaju biti proveravani bar jednom u pet godina posle navršene dvadesete godine, a čak se preporučuje kao skrining test.

Kod muškaraca starijih od trideset i pet godina, i kod žena starijih od četrdeset i pet godina, ovaj skrining test treba raditi češće.

Koncentracija lipida (masti) u krvi je usko povezana sa metabolizmom masti u organizmu, a zavisi i od niza drugih faktora kao što su način ishrane, nasleđe, rad hormona, funkcija jetre i bubrega.

BESPLATNA e-knjiga
Prirodni lekovi za Holesterol, Trigliceride i Visok krvni pritisak

e-knjiga-holesterol-trigliceridi-pritisak
15 prirodnih namirnica koje bi trebali da uključite u vašu ishranu

Šumske kapi

sumske-kapi-kutijica

Prirodan eliksir Šumske kapi napravljen je od gljiva i lekovitog bilja.

Poboljšava opšte stanje organizma, jača imunitet, vrši detoksikaciju celog organizma, reguliše nivo šećera, holesterola i triglicerida u krvi.

Merenje holesterola

Test se izvodi tako što se uzme krv osobe koja se ispituje sa ciljem određivanja panela lipoproteina, nakon čega dobijate vrednosti nivoa holesterola i triglicerida u krvi.

Vrlo je važno da, pre nego što date krv bar 9 – 12 sati ne jedete i ne pijete ništa sem vode, inače rezultati neće biti validni.

Zato obavezno pratite vreme kada treba da date krv, i kada pre toga treba da pojedete poslednji obrok ili uzmete poslednje piće (sem vode) pre davanja krvi.

Test će dati informacije o HDL holesterolu, LDL holesterolu, i još nekim tipovima holesterola kao što je VHDL holesterol, zatim o ukupnom holesterolu i naravno trigliceridima.

Šta utiče na nivo masnoća u vašoj krvi

Postoje različiti faktori koji mogu uticati na nivoe masnoća u vašoj krvi, neki od njih se mogu regulisati odnosno modulirati, a na neke faktore ne možemo uticati.

Faktori na koje možete uticati:

  • Hrana bogata zasićenim mastima i holesterolom može uticati da se nivoi masti u vašoj krvi povećaju. Zasićenih masti ima naročito u mesu, mleku i mlečnim proizvodima, čokoladi, hrani koja se priprema prženjem.
  • Telesna težina. Prekomerna telesna težina je svakako opasnost za zdravlje vašeg srca. Gubljenjem na telesnoj težini, nivoi LDL („lošeg“) holesterola mogu se sniziti, kao i nivo triglicerida i VHDL holesterola – logično i ukupnog holesterola. Takođe, gubitkom na težini može se povećati koncetracija HDL („dobrog holesterola“).
  • Fizička aktivnost. Fizička neaktivnost povećava šanse za oboljenje srca. Kada ste fizički aktivni postoji mogućnost smanjenja nivoa LDL – lošeg holesterola u krvi, i povećanja HDL holesterola. Preporučuje se najmanje trideset minuta fizičke aktivnosti svakog dana.
  • Pušenje. Pušenje cigareta može delovati na sniženje koncetracije HDL holesterola, čija je uloga da uklanja LDL odnosno loš holesterol iz arterija, te posredno pušenje utiče na povećanje koncetracije LDL holesterola u krvi.

Faktori na koje ne možete uticati:

  • Starost i pol. Sa starenjem i kod muškaraca i žena povećava se mogućnost porasta koncetracije masti u krvi. Žene su u manjem riziku od muškaraca do menopauze, nakon čega koncetracije masti mogu rasti i kod žena.
  • Nasleđe. Određeni geni utiču na to koliko vaše telo proizvodi holesterola, čak postoje i porodične bolesti sa povećanim vrednostima holesterola, jer su nasledne.
  • Određene rase imaju veći rizik od povećanih vrednosti holesterola. Kao primer možemo uzeti Afroamerikance koji imaju više nivoe i HDL i LDL holesterola, nego belci.
Pogledajte VIDEO: 15 prirodnih načina za regulisanje holesterola i triglicerida

Normalne vrednosti holesterola i triglicerida u krvi

Ukupni holesterol:

  • Normalne vrednosti ukupnog holesterola 3,1 – 5,5 mmol/l
  • Snižene vrednosti ukupnog holesterola <3,1 mmol/l
  • Povećane vrednosti ukupnog holesterola >5,5 mmol/l

LDL – loš holesterol:

  • Normalne vrednosti lošeg holesterola su 1,55-4,53 mmol/l.

HDL – dobar holesterol:

  • Normalne vrednosti dobrog holesterola su 1.03-1.55 mmol/l.

Trigliceridi:

  • Normalne vrednosti su 0,46-2,28 mmol/l.

LDL – loš holesterol

LDL – loš holesterol ima potencijal da se lepi na zidovima krvnim sudovima i na taj način ugrožava zdravlje srca, i zato se često o njemu govori kao o lošem holesterolu.

Ako su vrednosti LDL veće od 4.8 mmol/l ili 190mg/dl, radi se o veoma visokim vrednostima LDL-a, koje predstavljaju veliki rizik za srčana oboljenja.

Sa ovakvim vrednostima LDL-a u krvi lekar predlaže statine, ali i obaveznu promenu stila života.

HDL – dobar holesterol

Kada je u pitanju HDL holesterol – “dobar” holesterol – veća vrednost u krvi znači manji rizik.

To je zato što HDL holesterol štiti od srčanih oboljenja tako što uzima “loš” holesterol iz krvi i sprečava njegovu izgradnju u zidovima arterija.

Statin može malo povećati HDL, kao što može i vežbanje.

Trigliceridi

Trigliceridi su forma u kojoj se nalazi najveći broj masti u hrani i u telu. Povećane vrednosti triglicerida u krvi predstavljaju opasnost od oboljevanja koronarne aterije, a samim tim ugrožavaju zdravlje srca.

Masnoća iz hrane se hidrolizuje u tankom crevu, apsorbuje i resintetiše u ćelijama crevne sluzokože, ulazi u limfne sudove i u cirkulaciju tj. stiže do jetre. Višak se deponuje u obliku masnih naslaga.

Povišen je nivo kod povećanog unosa hranom, oštećenja funkcija jetre, hroničnog alkoholizma, šećerne bolesti, nefrotskog sindroma, hipotireoze, opstrukcije žučnih puteva, uzimanja nekih lekova npr. kontraceptiva, kao i kod povećanog stresa.

Smanjenje koncentracije triglicerida je od manje dijagnostičke vrednosti i može se naći kod malnutricije i malapsorpcije (smanjen unos i apsorpcija hrane), hipertireoze, terminalnih stanja bolesti jetre.

Nivoi triglicerida su podeljeni na sledeći način:

  • Normalan – manje od 150 mg/dL (1.69 mmol/L)
  • Granično visok – 150 do 199 mg/dL (1.69 do 2.25 mmol/L)
  • Visok – 200 do 499 mg/dL (2.25 do 5.63 mmmol/L)
  • Vrlo visok – viši od 500 mg/dL (5.65 mmol/L)

Trigliceride treba meriti nakon gladovanja od 12 do 14 sati.

Ukupni holesterol

Ukupni holesterol je zapravo mera LDL holesterola, HDL holesterola i ostalih lipidnih komponenti. Svakako ga ne treba posmatrati zasebno već zajedno sa ostalim vrednostima masti u krvi, odnosno zajedno sa njihovom međusobnom proporcijom.

Holesterol kod odraslih

Američko udruženje za srce preporučuje da svi odrasli kontrolišu holesterol svakih 4 do 6 godina, počevši od 20 godina, što predstavlja vreme kada se nivo holesterola može povećati.

Kako starimo, nivo holesterola se naglo povećava.

Muškarci uglavnom imaju veći rizik od žena za veći nivo holesterola. Međutim, rizik žene povećava se nakon što uđe u menopauzu.

Za one sa visokim holesterolom preporučuje se i češće testiranje.

Holesterol kod dece

Deca koja su fizički aktivna, imaju zdravu ishranu, nisu prekomerne težine i nemaju porodičnu istoriju visokog holesterola imaju manji rizik od visokog holesterola.

Trenutne smernice preporučuju da sva deca kontrolišu holesterol između devete i dvanaeste godine, a zatim ponovo između sedamnaeste i dvadeset i prve godine.

Deca sa većim faktorima rizika, kao što su dijabetes ili porodična istorija visokog holesterola, trebaju biti testirana između druge i osme godine, a zatim ponovo između dvanaeste i šesnaeste godine.

Promenite stil života kako bi vrednosti holesterola vratili u normalu

Dobra vest je da promene u životnom stilu efikasno pomažu u smanjenju nivoa holesterola.

Takođe je prilično jednostavno promeniti stil života radi zdravlja, a sa promenom stila života može se otpočeti u bilo kojoj dobi.

Promene stila života trebalo bi da uključuju: vežbanje, vlaknasta ishrana, upotreba zdravih masti, izbegavanje visoko zasićenih masnih namirnica, izbegavanje cigareta.

 1. Vežbanje

Fizička aktivnost pomaže vam da smršate i povećate HDL – dobar holesterol.

Gubitak na telesnoj težini sam po sebi utiče na smanjenje vrednosti lošeg, LDL holesterola.

Ne bi bilo loše postaviti sebi cilj – 30 do 60 minuta dnevno umerene kardio vežbe.

2. Jedite više vlakana

Obogatite vašu ishranu namirnica koja su bogata vlaknima. Bilo bi dobro zameniti beli hleb i testenine sa hlebom od celog zrna ili integralnim žitaricama.

3. Unosite više zdrave masti

Zdrave masti uključuju maslinovo ulje, avokado i orahe. To su sve masti koje neće podići nivo LDL.

4. Ograničite unos holesterola

Smanjite količinu visoko zasićenih masnih namirnica poput sira, mleka i mlečnih proizvoda, visoko masnog crvenog mesa, hranu pripremanu prženjem u dubokom ulju.

5. Odvikavanje od pušenja

Konzumacija cigareta, odnosno pušenje cigareta već je odavno poznato kao velika opasnost po zdravlje ljudi, ugrožavajući zdravlje na različite načine.

Što se tiče uticaja cigareta na vrednosti holesterola, dokazano je da pušenje smanjuje HDL, odnosno dobar holesterol.

Kontorolišite vrednosti holesterola i tirglicerida redovno

Važno je zapamtiti da su svi različiti. Porodična istorija, i da li imate druge probleme, kao što je dijabetes igraju ulogu u vašim pojedinačnim rizicima.

Razgovarajte sa svojim doktorom o nivoima holesterola i pitajte ga šta on misli kakvi bi rezultati trebali da budu.

“Ključ je imati normalne nivoe holesterola tokom celog života. Jedna od zabluda je da ljudi godinama mogu slabo kontrolisati holesterol, a zatim da odluče da preduzmu akciju. Do tada plak je već mogao da se nataloži na zidovima krvnih sudova “, kaže dr Eugenia Gianos, kardiolog u NYU Langone Medicinskom Centru.

KAKO VAM SE DOPAO ČLANAK?

Podelite sa nama Vaša iskustva! 

Subscribe
Notify of
guest

6 Comments
oldest
newest most voted
Inline Feedbacks
View all comments
Jagoda
Jagoda
3 years ago

Hvala vam. Mnogo ste mi pomogli. Sve ste objasnili i sta je masnoca u krvi i podela kako se leciti. I ako zivim u inostrastvu vise sam sam saznala iz vaseg clanka nego od samog doktora jer mnogo je pacijenata doktori odredjeni sa vremenom i samim tim nemamo ovoliko vremena da se sve razjasni. Poz Jagoda

Dejan
Dejan
2 years ago

Savrseno i poucno

Дуња
Дуња
2 years ago

Хвала Вам што нас на прихватљив и једноставан начин учите и оспособљавате да сами, уз Ваше савете, научимо како и на који начин да водимо рачуна о сопственом здрављу.
Чланак је изванредан. Хвала Вам

Zakira
Zakira
1 year ago

A šta kada su i LDL i HDL povišeni?

зоран филиповић
зоран филиповић
1 year ago

Ово је све за нормалне, за лудаке џаба!

Danijela
Danijela
10 months ago

Sve sto ste naveli se pridrzavam vezbam,zdravo se hranim ne jedem hleb i peciva,meso ne jedem moj jelovnik je vecinom povrce,vice,ovsene pahuljice,pirinac,laneno seme itd a danas uzela rezultate opet isto povisen holesterol i trigliceridi ,od jula meseca pijem Normolip i opet sve isto.Bila na ultrazvuk sve u redu jetra u redu i svi organi.Sta da sad pijem da to smanjim eto dodacu uz jutarnji napitak koji godinama pijem limun,kurkumu,biber,med i cimet dodacu jabukovo sirce.Pojasnite nista vise ne razumem,a ne zelim piti lekove sem na bazi biljaka.Hvala

Preuzmite BESPLATNO

e-knjiga-za-pritisak-holesterol-trigliceride-baner

Preporučeni preparat

sumske-kapi-baner
[icegram campaigns="3534"]